Edit Content

KONTAKT

Tu smo za vas

Slobodno nam se obratite – rado ćemo odgovoriti na sva vaša pitanja i pomoći vam da pronađete najbolju podršku za vaše dete.

Adresa centra

Kralja Milana IV 54/15, Kragujevac

Radno vreme

pon – pet: 08:00 – 20:00
sub: 09:00 – 14:00

Email

office@logo-land.net

Telefon

+381 64 9338353

RAZVOJNA DISFAZIJA

Specifični jezički poremećaj ili disfazija je razvojni jezički poremećaj. Disfazično dete zaostaje samo u razvoju govora i jezika u odnosu na decu tipičnih sposobnosti.strukturama, već im je neophodna pomoć logopeda.

Ova deca nisu u stanju da spontanim razvojem ovladaju složenim jezičkim

Postoje dva tipa razvojne disfazije:

Kada je u pitanju ekspresivna disfazija razumevanje govora je u granicama normale, dok je ekspresivni govor tj. produkcija govora znatno ispod očekivanog za uzrast. Sa dve godine dete nema mnogo reči, sa tri godine ne formira proste rečenice, ima ograničen razvoj rečnika, nezrele rečenične strukture, pravi greške u sintaksi, nepravilno upotrebljava gramatičke strukture itd.
Imaju razvijenu neverbalnu komunikaciju i razvijenu imitativnu igru. Koriste gest, mimiku i neverbalnu komunikaciju.

Karakteristike ovog poremećaja su:

Kod receptivne disfazije razumevanje govora je znatno ispod očekivanog za mentalni uzrast. Do prvog rođendana ova deca se ne odazivaju na ime, do 18 meseci ne mogu da pokažu poznate predmete, sa dve godine ne izvršavaju jednostavne verbalne naloge. Uz ovaj tip disfazije obično ide i disfazija ekspresivnog tipa. Može ujedno postojati i izmenjeno ponašanje, hiperaktivnost i lošija pažnja.
Slični su dosta deci iz autističnog spektra, ali se razlikuju po tome što imaju razvijene socijalne odnose, imaginativnu igru i koriste gestove.

Karakteristike ovog poremećaja su:

Tretman treba otpočeti što ranije, već sa dve godine, dok je plastičnost moždanih funkcija najveća.

Tada, mada se predlaže već sa prvom godinom života, potrebno je obaviti procenu psiho-motorno razvoja detata. Ranom dijagnostikom, otkrivaju se odstupanja od prosečnog razvoja već u prvim mesecima, uočava u kojoj oblasti razvoja je najizraženije te se planira program rane stimulacije. Redovna retestiranja pokazuju da li dete napreduje pa se u skladu sa tim može planirati dalji rad sa detetom.

Iskustvo nam je pokazalo da kada postoji odstupanje u razvoju, to može uticati na razvoj kognitivnih sposobnosti što se tek uočava sa polaskom u školu i pri proceni intelektualnih sposobnosti. Zato je potrebno da u periodu najintenzivnije rasta i razvoja, dete uključiti u adekvatne i dobro planirane tretmane ali i dati prave savete roditeljima kako bi oni sprovodili stimulaciju u kućnim uslovima jer RODITELJI SU NAJBOLJI TERAPEUTI SVOM DETETU.